Za vikend sam se dogovarala sa prijateljicom da ćemo se naći. Obično se mi uvijek nađemo na nekoj kavi/čaju. Ovoga puta je ona rekla da ide na badminton sa sestričnom i da ako hoću dođem igrati sa njima. Ne sjećam se kada sam zadnji puta igrala badminton … mislim da je to bilo davno na ulici, sigurno je prošlo xy godina od toga (čitaj puno ;)) Iako mi je kao tinejdžerici bilo fora igrati badminton, nekako nisam bila sigurna da li mi se sada ide. Moj oblik rekreacije je bicikl, role i yoga i igrala bi ja badminton da je rekla da ćemo biti vani, ali u dvorani … nisam bila baš oduševljena idejom da budem u dvorani u 6 mjesecu. Ipak, nešto mi je govorilo – idi i otišla sam. Wow – kako mi je bilo zabavno, baš sam se zabavila, da sam odmah rekla – sljedeći puta kada idete zovi me. Odmah sam se navukla hehehe.
Drugi dan pospremala sam stan i dobila sam poriv da stavim drugačiju radio stanicu od onih svojih 4 koje slušam i to baš jednu koju nikada ne slušam. Kao i uvijek sa mnom, poslušala sam svoju intuiciju i tako sam se iznenadila…. wow – bilo je toliko puno pjesama koje nisam čula gooooodinama, rasplesala sam se, zabavljala sam se dok sam pospremala, a neke su me pjesme rasplakale, baš su me dirale u neke moje duboke dijelove mene, propuštala sam neka bude tako i neka se iscijeli dio mene koji treba.
Da, suze su divan pročišćivać, nemoj ih suzbijati, pusti ih neka teku, neka te iscijele.
Dakle….
Meni je neki novi korak – badminton, donio novu radost, nešto novo na mojoj listi koja me vesele i svakako ću ga više uvrstiti u svoj život, jer je baš zabavno 🙂
A nova, mislim “nova”, meni nova radio stanica mi je donijela iscjeljenje koje je moja duša željela i isto novu radost.
Pozivnica tebi:
Učini nešto drugačije!!!
Ako te netko zove negdje gdje inače ne ideš i ne “uklapa” ti se u svakodnevnicu – ne propuštaj taj poziv, iskoristi ga, pogotovo ako u tijelu osjećaš protok. Dakle ako osjetiš onaj – ne da mi se – NE to nije poziv intuicije, to je govor zone komfora.
Sve se mjenja, godišnja doba, priroda, nove generacije, gradovi, naselja, …. sve se mjenja – tako što više radiš stvari koje ti nisu uobičajene, više se “širiš” energetski, više se osjećaš sigurno u nesigurnom svijetu.
To svakako uključuje i da napraviš i nešto što ti je “strašno” i što se ne usudiš a želiš.
Ja imam neku ludu dozu hrabrosti u sebi, prirodna mi je oduvijek. Nije to bilo nešto što sam posebno učila ili usavršavala, jednostavno ju imam i mogu ti reći da je to u principu divan dar. Puno puta sam pogledala unazad i pomislila …. ideš koja je to bila hrabrost učiniti – a u tom trenutku dok sam to činila, to nešto vrlo hrabro, nisam niti razmišljala da li je to opasno, loše , strašo ili …. Jednostavno sam uvijek slijedila svoju intuiciju i jake impulse unutar sebe.
Ako nešto jako želiš i strah stoji na putu toga, nađi načina da ga prevaziđeš i učini to. Vjeruj mi svaki pomak i direktno suočavanje sa strahom, na kraju uvijek ima predivan ishod. Tu želim naglasiti da svako ideš svojim tempom i svojim načinom, a ne tempom koji kažu drugi ljudi. Svatko ima svoj tempo, poštuj svoj tempo.
Uživaj u ljetu i možda učini nešto malo drugačije od onoga što inače radiš 🙂
Slušaj svoju intuiciju i znati ćeš što je to što trebaš drugačije učiniti.
Od srca,
Nikolina